Biografija Mustafa Nadarevic

Mustafa Nadarević (Banja Luka, 2. svibnja 1943.), hrvatski i bosanskohercegovački kazališni, filmski i televizijskiglumac i kazališni redatelj.

Životopis[uredi VE | uredi]

Mustafa Nadarević rođen je u Banjoj Luci 1943. godine za vrijeme NDH. Zbog bombardiranja grada se, zajedno s obitelji, seli u Zagreb.[1] Otac mu je bio domobranski narednik, a majka prvo domaćica, pa zatim blagajnica mesarsko-pekarskog poduzeća "Mićo Šurlan" u Bosanskom Novom.[1] U Zagrebu je pohađao prvi razred osnovne škole, zatim seli u Bosanski Novi gdje ostaje sedam godina a potom seli u Rijeku.[1] Gimnaziju je završio u Rijeci. Glumačke prve korake napravio je u Kazališnoj grupi Viktora Cara Emina. Na studij odlazi u Zagreb te je diplomirao na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Kazališnu karijeru započeo u Zagrebačkom kazalištu mladih. Od 1969. član je Drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.[1] Gostuje u HNK "Ivan pl. Zajc" u Rijeci, HNK u Splitu i na Dubrovačkim ljetnim igrama. Ostvaruje značajne uloge u domaćem (Bodgan u Hvarkinji,Pomet u Dundu Maroju, Miletić u Ostavci, Leone u Gospodi Glembajevima i drugim) i stranom repertoaru (Lorenzacco u Lorenzaccio, Cyrano u Cyranou de Bergeracu, Figaro u Figaro se ženi i Figaro se rastaje, M.P. Murphy u Letu iznad kukavičjeg gnijezda). Ostvario cijeli niz uloga u tv-filmovima i serijama, a na filmu se posebice proslavio ulogom ujaka u Ocu na službenom putu E. Kusturice, te ulogama u filmovima Miris dunja M. Idrizovića, Već viđeno G. Markovića, Glembajevi A. Vrdoljaka, Praznik u Sarajevu B. Filipovića, Gluvi barut B. Čengića, Savršenom krugu A. Kenovića i drugim.
Na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu predavao je dvije godine, a na sarajevskoj jedan semestar.[1]
Odlukom Ministarstva kulture RH 2006. godine proglašen je nacionalnim prvakom.[2]

Filmske i TV uloge[uredi VE | uredi]

Nagrade i priznanja[uredi VE | uredi]

...te još niz priznanja i nagrada publike.

Mustafa Nadarević
Mustafa Nadarević
Rođenje2. svibnja 1943.
Zanimanjekazališni, filmski, TV glumac i kazališni redatelj
Godine radaod 1966.
Važniji filmoviProsjaci i sinovi
Nikola Tesla
Velo misto
Nepokoreni grad
Smrt Tome Bakrana
Kiklop
Večernja zvona
Vukovar se vraća kući
Putovanja u Vučjak
Glembajevi
Kontesa Dora
Duga mračna noć
Novo Doba
Lud, zbunjen, normalan
U raljama žvota
Ljubavna pisma s predumišljajem
Otac na službenom putu
Život sa stricem
Povratak Katarine Kožul
Đuka Begović
Je li jasno prijatelju?
...
Portal o životopisima
Portal o filmskoj umjetnosti
Objavio/la Anonimno u

O Crnoj Gori

Crna Gora je balkanska država u jugoistočnoj Europi sa teritorijalnim izlazom na Jadransko more.

Država

Crna Gora je nezavisna i suverena država, republikanskog oblika vladavine.[2] Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo.[3] Glavni grad je Podgorica, a prijestolnica Cetinje.[4]
Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su isrpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik.[5] Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donešen 19. listopada 2007. godine, a proglašen u22. listopada 2007.

Državna obilježja

Državna zastava Crne Gore
Crna Gora ima grb, zastavu i himnu. Grb Crne Gore je zlatni dvoglavi orao s lavom na prsima, dok je zastava Crne Gore crvene boje s grbom na sredini i zlatnim obrubom. Himna Crne Gore je "Oj svijetla majska zoro".[6]
Državni praznik je Dan državnosti – 13. srpnja, po Berlinskom kongresu iz1878. godine kojim je Crna Gora priznata za 27. nezavisnu državu svijeta, te po početku narodnoga ustanka u Crnoj Gori protiv okupacijeOsovinskih sila 1941. godine. Dan neovisnosti se slavi 21. svibnja u spomen na referendum 2006. godine.

Zemljopis

Zemljovid Crne Gore
Površina joj iznosi oko 13.800 kvadratnih kilometara (još uvijek postoje teritorijalni sporovi s Hrvatskom okoPrevlake). Dijeli se na općine. Na sjeveru graniči s Srbijom, na istoku s Kosovom, na jugoistoku s Albanijom, na zapadu sBosnom i Hercegovinom, a na krajnjem jugozapadu s Hrvatskom.
Crna Gora se rasprostire od visokih vrhova na granici sa Srbijom, Kosovom i Albanijom, a širi se velikom ravnicom koja se prostire nekoliko kilometara. Ravnica grubo nestaje na jugu, gdje se Lovćen i Orjen naglo urušavaju u Bokokotorski zaljev.
Crna Gora velikim dijelom otvoreno izlazi na Jadransko more.
Najveći gradovi u Republici Crnoj Gori su:

Glavni zemljopisni podaci

UNESCO-va Svjetska baština

Mjesta u Crnoj Gori koje je UNESCO smjestio u Svjetsku baštinu su:

Nacionalni parkovi

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Nacionalni parkovi Crne Gore

Upravna podjela Crne Gore

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Upravna podjela Crne Gore
Crna Gora sastoji se iz 21 općine. To su:

Stanovništvo

Nacionalni sastav Crne Gore, prema službenim rezultatima popisa 2011. koje je objaviom Zavod za statistiku Crne Gore - Monstat, su:

Teritorijalna rasprostranjenost stanovništva

  • Crnogorci su rasprostranjeni širom države, apsolutna ili relativna većina stanovništva su u Podgorici, Cetinju, Danilovgradu, Nikšiću, Kolašinu, Mojkovcu, Šavniku, Žabljaku, Budvi, Baru, Kotoru, Tivtu;
  • Srbi su relativna većina u Herceg Novom, Beranama, Bijelom Polju, a apsolutna u većina u Pljevljima, Plužinama i Andrijevici.
  • Bošnjaci i narod Muslimana su apsolutna većina u Rožajama i Plavu;
  • Albanci su većina u Ulcinju.
  • Hrvati žive u Boki Kotorskoj.
U gradu Ulcinju živi i nekoliko crnoputih potomaka saracenskih robova iz Maroka. Ti ljudi su trag vremena kad je Ulcinj bio uporištem arapskih gusara.

Jezik

Službeni jezik se zove crnogorski. Pisma su latinično i ćirilićno. U Ustavu se navodi da su u službenoj upotrebi i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. U odgoju se koristi Maternji jezik (materinski) od 2004. godine, koji se definira kao "crnogorski, srpski, bošnjački odnosno hrvatski jezik". Albanski jezik se uči u općinama salbanskom većinom.
Stanovništvo po materinskom jeziku prema popisu iz 2011.:

Vjera

Vjerske zajednice odvojene su od države, ravnopravne su i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova.[8]
Većina stanovništva su vjernici Srpske pravoslavne crkve, no postoji i samostalna Crnogorska pravoslavna crkva. Katolici su okupljeni oko Kotorske biskupije teBarske nadbiskupije, a muslimani u okviru Islamske zajednice Crne Gore.
Stanovništvo po vjeri (2003.), od ukupno 620.145:
  • Muslimani: 110.034 (17,74%)
  • pro-orijentalnih kutlova: 58 (0,01%)
  • Židovi: 12 (0,01%)
  • drugi: 2.424 (0,39%)
  • neizjašnjeni: 13.867 (2,24%)
  • nije vjernik: 6.003 (0,97%)
  • nepoznati: 5.009 (0,8%)
Objavio/la Anonimno u
Pretplati se na: Postovi (Atom)