Austrija (službeni njemački naziv: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski:Avstrija, mađarski: Ausztria) država je u Srednjoj Europi, a sastoji se od 9 saveznih država. Austrija graniči sLihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, teNjemačkom i Češkom na sjeveru.
Sadržaj
[sakrij]Ime Austrija[uredi VE | uredi]
Službeni naziv Österreich potječe od stare visokonjemačke riječi Ostarrîchi (istočni reich) i kao takvo se prvi put spominje 996. godine.
Taj izraz se odnosio na markgrofoviju kojom je vladao grof od Babenberga Henrik I , smješten na teritoriju koji je otprilike u današnjoj pokrajini Donjoj Austriji. Ime Austrija je latinizirani oblike germanske riječi za istok , *austrō se također spominje i u imenu Austroazija, istočnom dijelu Franačke. Ime Österreich znači istočna marka tj. Istočno granično područje, budući da je to bio najistočniji dio Svetog Rimskog Carstva u to doba. [1] Ujedno je to bilo i najistočnije njemačko govorno područje.
Povijest[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Povijest Austrije
Nakon što su je osvajali Rimljani, Huni, Lombardi, Ostrogoti, Bavarci i Franci, Austrija je bila pod vlašćuBabenberga od 10. do 13. stoljeća, kada su ih naslijedili Habsburgovci. Kuća Habsburg je potom vladala Austrijom sve do 20. stoljeća.
Do osnivanja Njemačkog carstva 1871.godine, Austrija je bila nadvojvodstvo u sklopu Svetog Rimskog Carstva. U stoljećima kada se se ustalilo pravilo da tzv. knezovi izbornici Svetog Rimskog Carstva za cara uzimaju vladare iz obitelji Habsburg, Austrija - kao zemlja u kojoj su Habsburzi imali nasljedno vojvodsko pravo - predstavljala je uvijek oslonac carske kuće.
Nakon što je Napoleon I. prisilio Franju II. 1806. godine da se odrekne vlasti nad Njemačkom i većinom drugih područja koja su činila Sveto Rimsko Carstvo, zadržao je taj vladar carski naslov, a Austrija je od tada bila odvojena od Njemačke. Od 1867. godine, odnosi u zemljama kojima je vladala kuća Habsburg uređeni su na naičn da se govorilo o "dvojnoj monarhiji", Austro-Ugarskoj. Austro-Ugarska se raspala nakon što je izgubila Prvi svjetski rat, pa je nastala Austrija u današnjim granicama. Austriju je pripojila Njemačka 1938. godine ("Anschluss").
Saveznici su nakon Drugog svjetskog rata držali Austriju pod okupacijom do 1955. godine, kad je opet stekla potpunu nezavisnost potpisivanjem Austrijskog državnog ugovora i pod uvjetom da ostane neutralna. Ipak, nakon propasti komunizma u Istočnoj Europi, Austrija se politički sve više angažirala, te je 1995. godine postala članica Europske Unije, a 2002. je uvela valutu Euro.
Politika[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Politika Austrije
Šef države je predsjednik, koji se bira na općim izborima svakih 6 godina. Predsjednik bira kancelara, koji je obično vođa najjače stranke u parlamentu. Austrijski parlament ima dva doma: Bundesrat (savezno vijeće), koji ima 64 predstavnika saveznih država prema broju stanovnika, i Nationalrat (državno vijeće), koji ima 183 zastupnika koji se biraju izravno.
Nakon tri desetljeća vlasti socijaldemokrata (SPÖ), 2000. godine osnovana je desna koalicija konzervativne Narodne stranke (ÖVP) i desničarske Slobodarske stranke (FPÖ). Nakon što je unutar FPÖ zavladala gužva oko politike i vodstva stranke, savezni kancelar Wolfgang Schüssel (ÖVP) najavio je 9. rujna 2002. da ćeopći izbori biti održani prijevremeno, krajem studenoga. U izborima od 24. studenog 2002. stranka ÖVP premoćno je pobijedila (42.3% glasova), dok je FPÖ dobio 10.1%.
Austrijski parlament (Nationalrat, 183 zastupnika) ima sljedeći sastav:
- 79 zastupnika iz Narodne stranke (ÖVP - Österreichische Volkspartei) (42.3% glasova)
- 69 zastupnika iz Socijaldemokratske stranke (SPÖ - Sozialdemokratische Partei Österreichs) (36.51%)
- 18 zastupnika iz Slobodarske stranke (FPÖ - Freiheitliche Partei Österreichs) (10.1%)
- 17 zastupnika iz Stranke zelenih (Die Grünen) (9.47%)
Dana 28. veljače 2003. koalicija između ÖVP i FPÖ je obnovljena, a Wolfgang Schüssel (ÖVP) je opet postao savezni kancelar. Njegov zamjenik je bio Herbert Haupt (FPÖ) dok ga nije zamijenio Hubert Gorbach (FPÖ) 20. listopada 2003. Prije toga su dugo trajali "ispitivački pregovori" ("Sondierungsgespräche") između ÖVP i ostalih najvećih stranaka - FPÖ, SPÖ i Zelenih.
Savezne države[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Savezne države Austrije
Austrija je savezna republika i dijeli se na devet saveznih država (Bundesländer).
To su:
- 1 - Gradišće (Burgenland)
- 2 - Koruška (Kärnten)
- 3 - Donja Austrija (Niederösterreich)
- 4 - Gornja Austrija (Oberösterreich)
- 5 - Salzburg
- 6 - Štajerska (Steiermark)
- 7 - Tirol
- 8 - Vorarlberg
- 9 - Beč (Wien)
Jezik[uredi VE | uredi]
Službeni jezik Austrije je njemački jezik, ali u svakodnevnom životu najveći dio govori dijalektom koji pripada ili bavarsko-austrijskoj ili, u Vorarlbergu, alemanskoj grupi dijalekata. U saveznoj državi Gradišće govori se i hrvatski, mađarski i romski jezik, a u saveznoj državiKoruška slovenski jezik.
Zemljopis[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Zemljopis Austrije
Austrijski zapad i jug leže u Alpama. Zbog tih planinskih područja, Austrija je glasovito turističko odredište za zimske sportove. Najviši vrh je Grossglockner (3.798 m), a nakon njega Wildspitze (3.774 m). Sjever i istok zemlje su uglavnom brežuljkasti i ravni. Najveća rijeka je Dunav. Austrija ima sedam nacionalnih parkova i šezdesetak prirodnih rezervata.
U zapadnom i središnjem dijelu prevladava snježna klima s izrazitim padalinama i niskim zimskim temperaturama. Ljetne temperature su do 20 C. U dolinama su česte magle i temperaturne inverzije. Prema istoku prevladava umjereno kontinentalna klima.
Najveći gradovi su:
Promet[uredi VE | uredi]
Gospodarstvo[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Gospodarstvo Austrije
Austrija ima razvijeno tržišno gospodarstvo i visok životni standard. Njeguje dobre veze s gospodarstvima Europske Unije, pogotovo s Njemačkom. Članstvo u EU privuklo je strane investitore, koje posebno privlači položaj Austrije između sadašnjih i budućih članica EU. Sporiji ekonomski rast u obližnjoj Njemačkoj i općenito u svijetu usporio je gospodarski porast na 1.2% u 2001. godini.
Obrazovanje[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Obrazovanje u Austriji
Obrazovni sustav u Austriji reguliran je na saveznom nivou, tako da su sve škole širom Austrije, osim alternativnih, jednake. U nadležnosti Ministarstva obrazovanjaje i obrazovanje nastavnika i održavanje škola.
Stanovništvo[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Stanovništvo Austrije
Službeni jezik je njemački, koji se također govori u Njemačkoj. Ipak, standardni njemački jezik u Austriji razlikuje se od varijante koja se koristi u Njemačkoj. Na primjer koristi se nekoliko slavenskih riječi (n.pr. Kukuruz, Kren, Golatsche, Sliwowitz, Powidl, Fisole).
Jedan dio državljana Austrije pripada manjinama. Hrvatska manjina je najzastupljenija u Gradišću, gdje živi oko 35.000 Hrvata. U Koruškoj i Štajerskoj živi oko 50,000 Slovenaca. Austrija ima i mnogo radnika-imigranata.
Više od tri četvrtine Austrijanaca su katolici.
Ostale važne vjere su islam i protestantizam.
Etničke grupe Austrije[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Etničke grupe Austrije
Na području Austrije prema UN Country Population (2007.) žive pripadnici nekih 40-tak naroda, među kojima većinu predstavljaju Austrijanci (oko 7.000.000) od ukupno 8.361.000 stanovnika.
Kultura[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Kultura Austrije
U Austriji su rođeni mnogi slavni skladatelji, među ostalima Mozart, Schubert, Haydn, Johann Strauss otac i sin, Schönberg, Webern i Berg, Bruckner.
Treba spomenuti i slavne fizičare Boltzmanna i Schrödingera, filozofe Wittgensteina i Gödela, psihoanalitičara Freuda, pisca Brucknera i Musila i slikara Klimta.
Kuhinja[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Austrijska kuhinja
Austrija je poznata i po svojoj kuhinji, a neki od specijaliteta su: Tirolske okruglice od slanine (Tiroler Speckknödel), Bečka salonska plućica (Wiener Salonbeuschel), Pržolica s lukom (Zwiebelrostbraten), Bečka kuhana govedina (Wiener Tafelspitz), Saće (Buhteln), Savijača od jabuka (Apfelstrudel), carski drobljenac (Kaiserschmarrn), Salzburški žličnjaci (Salzburger Nockerln), Germknedle (Germknödel)
Državni blagdani (neradni dani)[uredi VE | uredi]
| datum | hrvatski naziv | lokalni naziv | napomene |
|---|---|---|---|
| 1. siječnja | Nova godina | Neujahr | |
| 6. siječnja | Sveta tri kralja | Heilge Drei Könige | zove se i Epiphanie |
| klizni datum | Uskrsni ponedjeljak | Ostermontag | dan nakon Uskrsa |
| 1. svibnja | Staatsfeiertag | zove se i Praznik rada | |
| klizni datum | Uznesenje Kristovo | Christi Himmelfahrt | četvrtak, 40 dana nakon Uskrsa |
| klizni datum | Duhovi | Pfingstmontag | |
| klizni datum | Tijelovo | Fronleichnam | četvrtak, 11 dana nakon Duhova |
| 15. kolovoza | Velika Gospa | Mariä Himmelfahrt | |
| 26. listopada | Dan države | Nationalfeiertag | donesen Zakon o neutralnosti 1955. |
| 1. studenog | Svi sveti | Allerheiligen | |
| 8. prosinca | Bezgrešno začeće | Mariä Empfängnis | |
| 25. prosinca | Božić | Christtag, Weihnachten | |
| 26. prosinca | Sveti Stjepan | Stephanitag |
