Urbani dio današnje Zenice formirao se kroz nekoliko specifičnih faza koje hronološki zahvataju vrijeme neolitske zajednice, ilirske gradine, rimskog municipija Bistua Nuova, najznačajnijeg nalaza (II-IV vijek) u kojem dominira monumentalna ranokršćanska dvostruka bazilika, pored koje je u Evropi identifikovana samo još jedna. Na Bilimišću su pronađeni tragovi antičkog naselja. U Putovićima i Tišini, gdje dominira villa rustica, terma, hram kao i niz drugih pratećih objekata.
Srednjovjekovna Bosna[uredi - уреди | uredi izvor]
Historija o srednjovjekovnoj Zenici 13. i 14. vijeka vrlo je nedostatna. Postoji tek jedna mala vijest iz 1244. godine vezana za povelju hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. Prema do sada proučenim dokumentima, sadašnje ime grada prvi put se spominje 20.3. 1436. godine, a kasnije se Zenica spominje u seriji dokumenata vezanih za Dubrovačku Republiku.
U razdoblju srednjeg vijeka, tačnije 1370. godine, spominje se naselje Klopče, kao i porodica toga imena, 8.1. 1404. godine bosanski did iz Janjića šalje depešu dubrovačkom knezu Vlahi Sorkočeviću. U zeničkom naselju Varošišće otkopana je crkva iz srednjeg vijeka i franjevački samostan Sv.Marije, koju je gradio kipar Ivan Hrelić, učenik Juraja Dalmatinca.
Vrijeme političke samostalnosti srednjovjekovne Bosne direktno je vezano za Zenicu, prije svega Gradješinom pločom i aktom abjuracije, čime je dopunjeno Kulinovo vrijeme, ali određuje i činjenice političke moći. Blizina tvrdog grada Vranduka, sjedište bosanskih kraljeva, Janjica i hiže dida bosanskih krstjana (u historiografiji nazivanih bogumilima, bosanskim hereticima itd.), sa stećcima u Puhovcu i Pojskama, nekoliko pisara i graditelja pored ostalog su činjenice i dokaz posebnog značaja ovog kraja u srednjem vjeku. I imenom (Bistua Nuova, Bilino polje, Brod) te Zenica od 20. marta 1436. godine ovaj grad je vezan za centralni dio države i rijeke Bosne.
Osmansko doba[uredi - уреди | uredi izvor]
U vrijeme vladavine Osmanlija (1463-1878) činjenicom da se promjenom smjera glavnog trgovačkog puta mijenja i funkcija samog grada, te osim kratkog perioda kad je bila sjedište brodskog kadije (do 1557. godine) Zenica je kasaba, opet osobenog lika sa nekoliko džamija (Sultan Ahmedova poznata kao Čaršijska džamija, Osman-Ćelebijna, Sejmenska, Jalijska), medresom (1737.), nekoliko mekteba, vrlo interesantnim nišanima, šadrvanima, hanovima, karavansarajima. U jednom opisu iz 1697. godine govori se o Zenici, gdje uspjevaju dinje "a sam kraj je vrlo pitom". Prema pretpostavkama, Zenica je imala 2.000 stanovnika, među kojima dominiraju Bošnjaci, da bi krajem 18. vijeka u izvorima bili spominjani i Srbi i Hrvati, a u 19. vijeku i Jevreji.
Poslije razaranja i egzodusa provalom vojske Eugena Savojskog 1697. godine nastupa vrijeme stabilizacije, te se u administrativnom, urbanom, poslovnom i topografskom smislu izdvaja zenička čaršija sa prepoznatljivim obilježjima.
Austrougarsko doba[uredi - уреди | uredi izvor]
Grade se kapitalni objekti šireg drustveno-ekonomskog značaja, koji će biti život ali i sudbina Zenice. To su željeznička pruga od Bosanskog Broda do Zenice (1879.), Rudnik uglja (1880.), Fabrika papira (1885.), Željezara (1892.), Kazneni zavod (1886.), što će pored ostalog izazvati niz promjena i kvalitetnih i kvantitenih pomaka u razvoju grada.
Dvadeseti vijek[uredi - уреди | uredi izvor]
Zenica
Zenica panorama
Početkom 20. vijeka, desio se urbani bum (za nekoliko puta se povećao broj stanovnika, po popisu iz 1910. godine tu je živjelo 7.215 stanovnika), evidentna je ubrzana urbanizacija (pravoslavna crkva Rođenja Svete Bogorodice sagrađena je 1885. godine, dvije katoličke crkve 1910. godine, sinagoga 1903. godine), gradnja nekoliko prenoćišta, hotela, škola, vodovod, modernih puteva itd.
Dvadeseti vijek u Zenici obilježen je nizom zanimljivih, tipičnih i neobičnih manifestacija, pojačanom industrijalizacijom, posebno poslije 1938. godine izgradnjom Grube pruge, pauperizacijom djela stanovništva, njegovom proleterizacijom, ali i miješanjem gradskog-evropskog i domaćeg bosanskog mentaliteta i navika. Razvija se grad specifičnih funkcija i namjena, posebno omeđen dvjema činjenicama Kazneni zavod i Željezara Zenica ali i dragocjenom potvrdom života ovih ljudi, Kameniti most koji vezuje kuću Koste Jefića i Osmanage Mehmedića i jevrejsku Havru punih devedeset godina.
U periodu između 1941. i 1945. godine, evidentan je napor domaćeg stanovništva (potpisivanjem čuvene Rezolucije zeničkih muslimana maja 1942. godine) da sačuvaju koordinate poštovanja i uvažavanja, ali i zaštite golog života, kroz formiranje svog autentičnog znaka, muslimanske milicije u Šerićima, Doglodima, Babinu, ali i kroz partizanske odrede što je davalo i imalo određenu zahtjevnost i težinu. To je bila dimenzija zeničkog oblika otpora, grad nije imao velikih razaranja, terora niti žrtava, što je konstanta i činjenica prvorazrednog značaja i vrijednosti. Dimenzije antifašističke borbe su bile nažalost, određivane njihovim ideološkim određenjem što će u poslijeratnom vremenu devalvirati do neslućenih razmjera.
Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]
Glavni članci: Demografija Zenice i Spisak naseljenih mjesta u Zenici
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2013. godine, općina Zenica imala je 115.134 stanovnika, raspoređenih u 81 naselju. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Zenica, u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. Sredinom 2007 godine općina Zenica kao jedinstvena urbana cjelina proglašena je gradom.
Nacionalni sastav općina Zenica, popis 2013.
ukupno 115.134
Muslimani 80.359 (55,22%)
Hrvati 22.510 (15,46%)
Srbi 22.433 (15,41%)
Jugoslaveni 15.654 (10,75%)
ostali, neopredijeljeni i nepoznato 4.561 (3,16%)
Nacionalni sastav Grad Zenica, popis 1991.
ukupno 96.027
Muslimani 43.154 (44,93%)
Srbi 18.312 (19,06%)
Hrvati 15.809 (16,46%)
Jugoslaveni 14.703 (15,31%)
ostali, neopredijeljeni i nepoznato 4.049 (4,24%)
Grad Zenicu sačinjavaju sljedeća naselja - urbane cjeline:
Lašva, Dusina, Gornja Višnjica, Janjići, Janjički Vrh, Gumanci, Drivuša, Gornje Raspotočje, Dolača, Raspotočje, Krč, Gornja Zenica, Popova bašta, Vardište, Gornja broda, Donja broda, Rujev do, Luka, Lokvine, Čajdraš, Stranjani, Gornja Gračanica, Tetovo, Gradišće, Briznik, Podbrežje, Lučnice, Brist, Vardište, Vranduk, Donja Gračanica, Jelina, Topčić Polje, Nemila, Orahovica, Šerići, Bistričak, Banlozi, Mulići, Obranovci, Kozarci, Pridražići, Donja Vraca, Koprivna, Varošišće, Gornja Vraca, Vražale, Dobriljeno (Dobriljevo), Janjac, Osojnica, Jastrebac, Kolići, Smajići, Pehare, Kanal, Pojske, Gornje Crkvice, Crkvice, Staro Radakovo (Babina Rijeka), Hamida, Babino, Puhovac, Seoci, Ričice, Klopče, Novo Radakovo, Gornje Klopče, Perin Han, Tišina, Mošćanica, Gorica, Putovići, Putovičko Polje, Lukovo Polje, Bilimišće, Odmut, Jalija, Sejmen, Londža, Centar sa Starom Čaršijom i Kineskim zidom, Pišće, Kanare, Nova Zenica, Bilino Polje, Carina, Blatuša, Pečuj, Kamberovića Polje, Mokušnice, Travnička Cesta, Grm, Arnauti, Klopački Vrh, Kovačići, Kovanići, Kozarci, Bijele vode, Bistrica, Gornja Bistrica, Kasapovići, Mokušnice, Bukovica, Otoka, Donji Čajdraš, Drugavci, Gladovići, Gornji Čajdraš, Gradina, Jasika, Jurjevići, Kozarci, Kula, Lijeske, Loznik, Ljubetovo, Mutnica, Novo Selo, Obrenovci, Osredak, Palinovići, Pepelari, Peševići, Plahovići, Plavčići, Poca, Borovi, Prašnice, Ravne, Hrašće, Ponihovo, Ponirak, Poratje, Putovičko polje, Radinovići, Sebuja, Starina, Sviće, Šiblići, Trešnjeva Glava, Vranovići, Vrhpolje, Vukotići, Zahići, Živkovići
Ostala naseljena mjesta[uredi - уреди | uredi izvor]
Karačevina, Dolipolje, Božići, Kosa, Gladovići
Politika[uredi - уреди | uredi izvor]
Zvanična obilježja[uredi - уреди | uredi izvor]
Grad Zenica ima grb i zastavu. Grb je četvrtasto polje s polukružnom osnovom uokvireno dvjema linijama, čiji su debljina i međuprostor jednaki. Grb sadrži šest elemenata koji su prikazani linijama crne boje iste debljine. Lijevom stranom, prateći okvir polja grba, proteže se kontura rijeke Bosne, koju u donjem dijelu sijeku dvije horizontalne linije - simbol komunikacije. U preostalom dijelu polja grba prikazana su četiri simbola kružne forme koji predstavljaju (s lijeva na desno odozgo prema dolje) simbol Vranduka - sjeverne kapije grada, jedan od šest križeva sa ploče bana Kulina, ujedno i simbol kršćanstva, polumjesec - simbol islama i osmanskog perioda i ukršteni čekići - simbol rudarstva i teške industrije, a indirektno i simbol austrougarskog perioda.
Polje grba je obojeno žutom i zelenom bojom. Žuta boja pokriva polje do nivoa gornja dva kružna elementa, a zelena boja preostali dio polja. Polumjesec u donjem dijelu je također ispunjen žutom. Kontura rijeke je bijela. Zastava grada Zenica je bijele boje. Odnos širine i dužine zastave je 1:2. Zastava se u svim varijantama koristi u uspravnom položaju. Na sredini zastave nalazi se grb položen uspravno po dužini zastave. Širina grba zauzima 2/3 širine zastave.
Uslovi i način upotrebe grba i zastave grada Zenica propisuju se posebnom odlukom Vijeća.
Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]
Zenica je poznat industrijski centar. U dosadašnjoj politici razvoja dominirale su bazne grane industrije (proizvodnja gvožđa i čelika i rudarstvo). Eksploatacija mrkog uglja u Zenici je otpočela 1880. godine, a proizvodnja čelika 1892. godine.
U predratnom periodu (1990. godine) u Zenici pored ostalog proizvedeno je 1,4 miliona tona čelika i 924.000 tona uglja, 1.018.000 m² tkanine, 158.000 hl mlijeka, itd. Broj zaposlenih radnika iznosio je 53.419 od čega u društvenom sektoru 49.415 (privreda 42.965 i 6.450 u vanprivredi), a u privatnom sektoru 4004 zaposlena.
Premda Zenica u ratnom periodu (1992-1995) nije pretrpjela ratna razaranja u onoj mjeri kao neka druga mjesta u Bosni i Hercegovini ipak se mora konstatovati da je rat ostavio značajne posljedice po privredu. One se ogledaju prvenstveno u obustavljanju kontinuiranog procesa proizvodnje čelika i velikom smanjenju proizvodnje.
Ratarstvo i stočarstvo imaju značajne preduslove za daljnje povećanje proizvodnje uz veću primjenu agro-tehničkih mjera. U ratarskoj proizvodnji najzastupljenija je proizvodnja kvalitetnog krompira sa značajnim tržnim viškovima, mrkve, luka, kukuruza, pšenice i povrća. Izvan Zenice cijenjen je i tražen poznati ovčiji sir.
Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]
U Zenici radi 19 osnovnih i 12 srednjih škola. Između ostalih tu je osnovna muzička škola, osnovna specijalna školu, te katolički školski centar koji ima osnovnu školu i gimnaziju.
Zenica je univerzitetski grad. U Zenici djeluje nekoliko fakulteta: mašinski, metalurški, pedagoški, pravni, ekonomski, zdravstveni i islamski pedagoški fakultet.
Nevladine organizacije[uredi - уреди | uredi izvor]
Izviđači su pokret za djecu i mladež, a u ostvarivanju ciljeva i programa im pomažu odrasli članovi organizacije. Izviđači se pretežno bave upoznavanjem prirode, druženjem (socijalizacijom djece) i učenjem korisnih vještina koje im mogu pomoći u budućem životu kako u civiliziranom svijetu, tako i u divljini. Izviđačka organizacija u Zenici obilježila je 2007. godine svoju 55. godišnjicu kontinuiranog postojanja. Od osnivanja do danas kroz zeničku izviđačku organizaciju prošlo je oko 100 hiljada mladih ljudi različitih opredijeljenja.
Zenica spada u gradove sa teškom industrijom koji su neracionalno zagađivali i uništavali okolinu. Poslje agresije na BiH, glavni krivac za teško ekološko stanje u Zenici, Željezara, je bila onesposobljena. Međutim prije nekoliko godina je djelimično počela s radom stara Željezara, te je iz tih i drugih razloga u Zenici osnovana nestranačka, građanska organizacija "Eko pokret", a kasnje i politička stranka Zeleni Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Zenici.
Tako je uz njihovo zalaganje sliv Babine rijeke proglašen parkom prirode. Postoje inicijative da se napravi brana na Vranduku koja bi prouzrokovala ekološku katastrofu. Zeleni BiH kao i "Eko pokret" se protive tome i zalažu za proglašenje Vranduka nacionalnim parkom.
Sport[uredi - уреди | uredi izvor]
Tribine na atletskom stadionu u Kamberovića polju
Zenica ima izuzetnu bazu za razvoj sporta i masovne fizičke kulture. Zenički sportisti i sportski radnici ostvarili su niz zapaženih rezultata, kako u Bosni i Hercegovini, tako i na međunarodnoj sportskoj sceni.
Nogometni klub "Čelik" dvostruki je osvajač nekadašnjeg Srednjoevropskog kupa. Od priznavanja Bosne i Hercegovine, "Čelik" je tri puta bio državni prvak, a u dva navrata osvajač kupa.
Značajne rezultate ostvarili su i ragbisti "Čelika", koji su bili osmostruki prvaci bivše Jugoslavije, 6 puta su osvojili kup, a "Čelik" je i dvostruki prvak BiH.
Od 1992. godine, zapažene međunarodne rezultate ostvarili su: teniserka Mervana Jugić, skakač uvis Elvir Krehmić, strijelac Šejla Kurtagić, karatista Arnel Kalušić itd.
U Zenici djeluje 45 klubova u kojima je zaposlen veliki broj profesionalaca i amaterskih radnika u sportu. Zenica je i jedini bh. grad u kojem djeluje Klub ekstremnih sportova (Scorpio), sa težištem na alpinizam i sportsko penjanje. U Zenici se održava Zenica Marathon.
Spisak sportskih klubova u Zenici[uredi - уреди | uredi izvor]
Aeroklub "Zenica"
Asocijacija radioamatera
Asocijacija radio amatera radio klub "Zenica"
Atletski klub "Zenica"
Biciklistički klub "Zenica-Metalno"
Bokserski klub "Čelik"
Invalidski odbojkaški klub "Bosna"
Judo klub "Policajac"
Karate klub "Hasen-do"
Karate klub "Zenica-Mladost"
Karate klub "Nico"
Košarkaški invalidski klub "Bosna"
Klub borilačkih vještina "Isak"
Klub ekstremnih sportova "Scorpio"
Košarkaški klub "Čelik" (žene)
Košarkaški klub "Čelik"
Košarkaški klub "Željezara-Zenica" (žene)
Klub sjedeće odbojke "Zenica 92"
Malonogomentni klub "Drugari"
Nogometni klub "Borac" (Tetovo)
Nogometni klub "Iris" (žene)
Nogometni klub "Čelik"
Nogometni klub "Nemila"
Nogometni klub "Zenica 97"
Nogometni klub "Zlatni ljiljan"
Nogometni klub "Željezničar"
Odbojkaški klub "Zenica"
Odbojkaški klub "Ruki"
Plivački klub "Željezara"
Plesni klub "Latino"
Rafting klub "Žara"
Rafting klub "Bosna"
Ragbi klub "Čelik"
Ragbi klub "Rudar"
Ragbi klub "Zenica 72"
Rukometni klub "Čelik"
Smučarski klub "Zenica"
Stonoteniski klub "Mladost"
Stonoteniski klub "Željezara"
Streljački klub "Zenica"
Šahovski klub "Čelik"
Šahovski klub "Preporod"
Teniski klub "Čelik"
Taekwondo klub "Zenica"
Udruženje građana sportskih ribolovaca RD "Bistro" Zenica
Zenički načelnici[uredi - уреди | uredi izvor]
Ahmetaga Mutapčić
Ali ef. Harmandić (1908-1913)
Mahmud ef. Tarabar (1913-1917)
Osman ef. Mutapčić (1917-1923]]
Dr. Ivo Ghey (1923-1925)
Ahmed Mutapčić (1926-1931)
Dr. Abdul Aziz Asko Borić (1932-1935)
Eniz Mutapčić (1935-1936)
Mehmedalija Tarabar (1936-1941)
Ismet Salčinović (1941-1945)
Mustafa Čolaković (1945)
Mustafa Mujagić (1945)
Dr. Abdul Aziz Asko Borić (1945-1946)
Jozo Marčinković (1945-1948)
Veljko Bilanović (1949-1950)
Nikola Spaić (1951-1952)
Safet Uzunović (1950-1955)
Đuro Vekić (1955-1959)
Milko Križanović (1959-1960)
Ezher Arnautović (1960-1965)
Vinko Jelčić (1965-1966)
Muhamed Berberović (1966-1970)
Abdulah Mutapčić (1970-1974)
Vinko Jelčić (1974-1978)
Nikola Mirković (1978-1982)
Salim Tarabar (1982-1983)
Muhamed Pašalić (1983-1984)
Nikola Telebak (1984-1985)
Bogoljub Konjikušić (1985-1986)
Omer Filipović (1986-1988)
Bogdan Kolar (1988-1990)
Ibrahim Alispahić (1990-1992)
Besim Spahić (1992-1997)
Ferid dr. Alić (1997-2000)
Prof Dr. Zakir Pašalić (2000-2004)
Husejin Smajlović (2004 - )
Poznati Zeničani[uredi - уреди | uredi izvor]
Privrednici i društveni djelatnici
Stanko Tomić, privrednik, bivši generalni direktor Željezare Zenica
Alojz Derling, privrednik, tvorac preduzeća "Vatrostalna"
Žarko Radovanović, pravnik, sudija suda Bosne i Hercegovine
Vlado Adamović, pravnik, sudija suda Bosne i Hercegovine
Arif Heralić, radnik Zenice Metalno njegov lik na jugoslovenskoj novčanici
Ružica Stanojević, nastavnica i odbornik u opštinskom parlamentu u Kristijanštadu (Švedska)
dr.Faruk Hodžić, magistar medicinskih nauka
dr.Albin Mašić, fizioterapeut
Naučnici
Amer Smailbegović, geofizičar i zaposlenik NASA-e
Kemal Kapetanović, naučnik
Fikret Ibrahimpašić, muzeolog
Semir Osmanagić, arheolog
Književnici
Kemal Mahmutefendić, pisac
Džemaludin Alić, pisac
Lamija Begagić, pisac, urednica književnog web-magazina Omnibus i dječjih časopisa Palčić i 5Plus
Željko Grahovac, pisac, urednik je časopisa "Život"
Muharem Omerović, pisac
Željko Škuljević, pisac, filozof, prorektor Univerziteta u Zenici
Novinari
Josip Dujmović, novinar, publicista i osnivač nagrade Davorin
Selvedin Avdić, novinar i publicista
Vlastimir Jović, novinar
Zehrudin Isaković, novinar i režiser, direktor Fene
Mensur Čamo, novinar i urednik Radija Slobodna Evropa
Umjetnici
Glumci, Režiseri, Pozorišni i filmski radnici
Danis Tanović, filmski režiser, dobitnik Oskara
Haris Burina, filmski i pozorišni glumac
Radovan Marušić, pozorišni scenograf i književnik
Žarko Mijatović, filmski i pozorišni glumac
Slobodan Stojanović, pozorišni reditelj i novinar
Tarik Filipović, glumac i TV voditelj
Dinko Tucaković, filmski direktor, Direktor Jugoslovenskog filmskog Arhiva (Srbija)
Jasna Ornela Bery, filmska glumica
Danijel Ljuboja, pozorišni glumac, član je ansambla ZKM-a (Hrvatska)
Mladen Nelević, glumac
Snežana Marković, glumica
Jasmin Dizdar, filmski režiser
Siniša Zorić, filmski i pozorišni glumac
Robert Krajinović, filmski i pozorišni glumac
Billy Agić Show, humorista
Muzičari
Milenko Karović, dirigent, prvi čovjek Omladinskog hora u Zenici
Saša Domuz, muzičar, TAXI BEND
Sandra Bagarić, sopranistica i TV voditelj
Dajana Akrapović, violist
Sanela Redžepagić, mezzo-sopran
Edin Karamazov, muzičar međunarodnog karaktera, majstor lutnje
Enes Bajramović - gitarista i kompozitor, Cod, Ambasadori
Aljoša Buha, muzičar, basista, Crvena jabuka, Kongres
Darko Jelčić, muzičar, bubnjar, Crvena jabuka
Dženan Hodžić, alias Dr. Zo - reper
Likovni umjetnici
Ljubomir Perčinlić, slikar
Alija Kulenović, slikar i profesor atomske fizike
Rizah Kulenović slikar, superintendant muzea Leonardo da Vinci u Karlskroni (Švedska)
Zoran Džapo, slikar
Tomislav Perazić, slikar
Miroslav Župančić, kipar
Snježana Vidović, slikar (Njemačka)
Hasan Begičević, slikar
Hajrudin Pelesić, slikar
Jasmin Kukavica, slikar
Manekeni
Danijela Vinš, manekenka, bivša Miss Bosne i Hercegovine 2002
Dinka Delić, manekenka, Miss Jugoslavije 1984
Armana Ibrahimagić, manekenka,
Mirjana Sarić, manekenka, fotomodel
Ema Alagić, manekenka, bivša mis Turizma
Alisa Šišić, manekenka i pjevačica, bivša Miss BiH 2000
Elma Terzić, manekenka, bivša Miss BiH 1998
Znamenite ličnosti[uredi - уреди | uredi izvor]
Sportisti
Atletičari
Elvir Krehmić, bivši atletičar
Zdenko Mileusnić, bivši atletičar
Dejan Mileusnić, atletičar
Mesud Pezer, atletičar
Fahrudin Zrnić, atletičar
Zulkaid Skomorac, atletičar s invaliditetom
Sanela Redžić, atletičarka s invaliditetom
Nihad Mahmić, atletski veterani
Asim Kavaz, atletski veterani
Paša Šehić, atletičarka
Košarkaši
Emir Mutapčić, bivši košarkaš i košarkaški trener
Zoran Savić, bivši košarkaš, generalni menadžer Barselone (Španija)
Mensur Bajramović, košarkaški trener i selektor BiH reprezentacije
Dževad Alihodžić, košarkaš
Teoman Alibegović, košarkaš
Kenan Bajramović, košarkaš
Emir Preldžić, košarkaš
Maida Rahmanović, košarkašica
Irma Rahmanović, košarkašica
Nogometaši
Alojz Renić, bivši nogometaš i nogometni trener
Bekim Dino Pašalić, fudbalski menadžer (Španija)
Nihad Perčo, fudbalski menadžer
Elvir Bolić, bivši nogometaš
Nermin Šabić, nogometaš
Mladen Krstajić, nogometaš, Partizan Belgrad (Srbija)
Bruno Akrapović, bivši nogometaš
Mirsad Hibić, bivši nogometaš
Almir Tolja, bivši nogometaš
Senad Brkić, bivši nogometaš
Eldin Adilović, nogometaš
Aldin Džidić (Đidić), nogometaš
Sandro Bloudek, nogometaš, NK Varteks (Hrvatska)
Ognjen Đelmić, nogometaš
Kemal Hafizović, bivši nogometaš i nogometni trener
Branimir Hrgota, nogometaš
Zijad Demirović Cvrca, bivši nogometaš
Himzo Halać, bivši nogometaš
Ragbisti
Suad Kapetanović, ragbista, osnivač Ragbi kluba Zenica (Čelik), trener Ragbi kluba Tatra iz Praga (Češka)
Rukometaši
Mehmed "Meha" Begovac, rukometaš i rukometni trener
Adnan Harmandić, rukometaš
Emir Šahinović, rukometaš
Zaim Kobilica, rukometaš
Lazo Mesarević, rukometni trener
Ferid Husagić, rukometaš
Vladimir Zeljko, rukometaš
Skijaši
Otto Lang, skijaška legenda i filmski producent (SAD)
Vaterpolisti
Zoran Janković, vaterpolista, zlatna medalja XIX Olimpijada - Mexico City 1968
Judisti
Sensei Nihad Mehmedović, judista, trener, crni pojas 3. dan (Kanada)
Strijelci
Mirjana Horvat, strijelac,
Srećko Pejović, strijelac, svjetski rekorder
Sanja Sinanović, strijelac
Amir Ljuca, strijelac, streljački trener
Kuglanje
Dinko Juričević,
Ivica Juričević,
Gimnastika
Joža Kaloper,
Desanka Mehmedić,
Šahisti
Emir Dizdarević , šahovski velemajstor
Sportski radnici
Jozo Mandić, nogometni sudija
Ivan Šimanić, atletski radnik
Aziz Kevelj, atletski radnik
Munir Selimović, atletski trener
Halid Sedić, atletski radnik i trener
Mehmed Skender, dizač tegova i atletski trener
Miroslav Ubiparip, atletski trener
Sulejman Čolaković, nogometni radnik NSBIH
Ibrahim Meškić, atletski radnik
