“Odiseja”, kao i “Ilijada”, pripisuju se grčkom autoru Homeru

“Odiseja”, kao i “Ilijada”, pripisuju se grčkom autoru Homeru, iako se o njegovom životu jako malo zna pa tako nije ni sigurno da li je on zaista autor ovih djela. Upitno je li pjesnik Homer uopće postojao te je li “Odiseju” napisala samo jedna osoba. Postoje čak i oni koji Homeru pripisuju samo “Ilijadu”, ali ne i “Odiseju”. Ipak, zbog razlike u načinu pisanja i različitih događaja koji su opisani, pretpostavlja se da je Homer “Odiseju” napisao u kasnijim godinama života.

Djelo je podijeljeno na 24 pjevanja, s ukupno 12 110 heksametara. Radnja započinje nakon pada Troje, a u središte radnje stavlja borca iz trojanskog rata, Odiseja, koji se već godinama nakon završetka rata pokušava vratiti u domovinu. Na početku djela, o njegovoj se sudbini saznaje se iz pripovijedanja drugih likova. Upoznajemo i njegova sina koji kreće u potragu za vijestima o ocu. Kad radnja dođe do Odiseja i njegovih dogodovština, poznate su nam sve okolnosti njegova izbivanja. On u nekoliko pjevanja prepričava sve što mu se događalo posljednjih godina. U drugoj polovici djela, on se napokon vraća u domovinu i smišlja osvetu proscima, kako bi vratio ono što mu pripada.

Radnja započinje u samom središtu stvari, in medias res, zazivom muze te se iznose ključni podaci o likovima i vremenu radnje. Pripovjedač je sam autor, osim nekoliko pjevanja, u kojima Odisej sam iznosi činjenice o svojim putovanjima i doživljajima. Radnja djela smještena je u vrijeme u kojem je uobičajeno da bogovi šetaju među ljudima te s njima komuniciraju. Tako božica Atena ima važnu ulogu u djelu jer se pojavljuje u interakciji s raznim likovima, posebice s Telemahom i Odisejem. Često prerušena, daje im savjete te im pomaže u ostvarenju cilja. Odisej je običan čovjek, iako izgledom i snagom nalikuje božanstvu. Ipak, iako posjeduje brojne vrline, poput odvažnosti, mudrosti i visoke inteligencije, kao i svaki obični čovjek, često podlegne iskušenju i odabere krivi put.

Vrsta djela: epopeja

Vrijeme radnje: razdoblje nakon trojanskog rata

Mjesto radnje: Itaka, otoci koje Odisej posjećuje na svojem putovanju

Kratak sadržaj

Radnja započinje zazivom muze da pomogne opjevati priču o Odiseju i on odmah započinje s in medias res, spominjući da se odvija dvadeset godina od Odisejeva odlaska u trojanski rat, a deset godina nakon završetka rata i pada Troje, kada su se svi junaci osim Odiseja vratili na Itaku. Odisej je osam godina bio zarobljen na Ogigiji, gdje ga je držala boginja Kalipsa, želeći da joj on bude muž. Posidon se ljutio na Odiseja jer je oslijepio njegovog sina, kiklopa Polifema i ne želi se zalagati za to da se Odisej vrati kući.

Atena odlazi na Itaku, razgovarati s Telemahom, Odisejevim sinom, pri tome preuzimajući obličje Odisejeva prijatelja Menta. Telemah se oca ne sjeća jer se rodio nakon što je on otišao u rat. Sada je već mladić i više se ne nada da bi mu se otac mogao vratiti. Na Itaci je mnoštvo prosaca koji se goste u Odisejevoj kući, u nadi da će netko od njih uspjeti isprositi njegovu ženu Penelopu i vladati umjesto njega. Atena govori Telemahu da je Odisej živ i da će se uskoro vratiti na Itaku. Ona savjetuje Telemaha da se riješi prosaca, a zatim ode u Pil i Spartu raspitati se o ocu. Telemah obavještava prosce o svojoj odluci, a na pitanje tko je bio stranac s kojim je pričao, odgovara da je to bio očev prijatelj, iako je sumnjao da se radi o božanstvu.

Sutradan na skupštini, Telemah se tuži na prosce koji  stalno prave gozbe u njegovom domu, umjesto da odu Ikariju, Penelopinom ocu i isprose je pa neka on odluči kome će ona pripasti. Antinoje mu odgovara da je Peneope kriva jer je obećala da će se udati kad završi tkanje Laertu. Ali ona bi preko dana tkala, a preko noći sve to kvarila i tako varala prosce. Telemah brani majku i moli skupštinu da mu daju lađu kako bi se uputio u Pil i Spartu, tražiti vijesti o ocu. Atena ponovno posjećuje Telemaha, ovaj put prerušena u drugog prijatelja, Mentora i ohrabruje ga prije putovanja. Zatim se prerušava u Telemaha i po gradu skuplja ljude koji će poći na put s njim.

Kad stignu u Pil, obraćaju se Nestoru moleći ga za vijesti o Odiseju, ali on ne zna što se s njim dogodilo. Nakon rata, dvojica braće, Menelaj i Agamemnon, pošli su svaki svojim putem. Isto se dogodilo i s Nestorom i Odisejem. Telemah stiže u Spartu, gdje Menelaj i Helena slave svadbe sina i kćeri. Prihvate Telemaha i Pisistrata, Nestorova sina, a kasnije prepoznaju Telemaha kao Odisejeva sina. Pričaju se priče o Odiseju, među kojima je i slavna priča s trojanskim konjem. Menelaj govori da je saznao da je Odisej živ, zarobljen na Kalipsinom otoku. Za to vrijeme prosci smišljaju kako će ubiti Telemaha na njegovom povratku, a za to saznaje Penelopa, koja je zbog toga neutješna. Atena joj u snu šalje utvaru Iftimu, Penelopinu sestru, da je uvjeri da je Telemah zaštićen i siguran.

Bogovi vijećaju i na Atenin nagovor Zeus odredi da se Odisej može vratiti kući. Šalju glasnika na Kalipsin otok da je obavijesti da mora pustiti Odiseja. Ona se teško miri s tim, ali ipak se pokorava Zeusovoj volji. Odisej gradi čamac i krene na put. Osamnaestog dana plovidbe, približava se feačkoj obali, ali Posidon se razljuti kad je shvatio da je Odisej pušten, podigne oluju i uništi mu čamac. Uz pomoć božice Atene, Odisej se nađe na obali i provodi noć u šumi.

Sutradan se budi i na obali rijeke susreće Nausikaju i njezine dvorkinje koje su prale rublje. Ostavljaju ga nasamo kako bi se mogao okupati, a za to vrijeme ga Atena proljepša, kako bi bio privlačniji da se Nausikaja zaljubi u njega. Nausikaja je kći kralja Feačana, Alkinoja i ona mu pomaže. Poziva ga na svoj dvor. Daje mu upute kako da tamo stigne i kako da se ponaša prema njezinim roditeljima. Na putu u palaču, Odisej susreće Atenu koja ga omota maglom kako ga Feačani ne bi prepoznali i smetali. Savjetuje ga da se obrati kraljici koja će mu pomoći da se vrati kući i on tako učini. Ispovijedi im svoju priču, kako je na povratku u domovinu završio na Kalipsinom otoku i kod nje boravio osam godina, dok joj bogovi nisu naredili da ga pusti. Tako je nakon oluje i uništenog čamca, završio na feačkoj obali, gdje je susreo Nausikaju koja mu je pomogla i dala mu odjeću. Kralj i kraljica mu također odluče pomoći. On im ispriča svoju pripovijest i otkrije im da je on Odisej.

Govori da je na povratku iz Troje vjetar nanio njegov brod u kikonski grad Izmaros koji su on i njegovi ljudi razorili te uzeli njegove žene i blago. Ostali su svi, dok Kikonci nisu pozvali pojačanje i napali ih. Odisej i njegovi ljudi jedva su pobjegli, izgubivši u borbi po šest ljudi sa svakog broda. Devet dana su lutali po moru zbog oluje. Naposljetku su došli na otok Lotofaga, gdje kušaju lotos zbog kojeg posada više ni na što nije mislila, osim na traganje za lotosom. Odisej ih je spasio tako što ih je silom odvukao na brod.

Došli su u zemlju Kiklopa gdje susreću Polifema, Posidonova sina, u njegovoj spilji na kozjem otoku. Polifem jede članove njegove posade za svaki obrok i Odisej mu se odluči osvetiti. Načini oštro oružje i kad se Polifem vrati s ispaše, ponudi ga vinom da ga napije. Polifem zahtijeva Odisejevo ime, a on mu govori da se zove Nitko i Polifem mu obeća da će njega zadnjeg pojesti. Kad Polifem zaspe, pijan od vina, oni mu zabiju šiljak u oko da ga oslijepe. Polifem se budi i vičući traži pomoć ostalih kiklopa, a kad ga oni upitaju što se događa, on im odgovara ‘Nitko ubiti mene iz prijevare hoće’.

Tako su Odisej i njegovi prijatelji uspjeli pobjeći slijepom Polifemu, a kad su bili sigurni na brodu, Odisej otkrije svoj pravi identitet Polifemu. On mu odgovara da je Telem davno prije izrekao proročanstvo da će kiklop izgubiti vid zbog Odiseja, ali da je on Posidonov sin i da će mu se tako osvetiti. Zatim zazove Posidona da ne dopusti Odiseju da se vrati u domovinu.

Nakon toga dolaze na otok Eoliju, gdje vlada Eol, gospodar vjetrova. On mu pokloni mijeh s vjetrovima kako bi se mogao vratiti kući, ali članovi njegove posade pomisle da mu je Eol dao zlato, pa iz ljubomore i pohlepe otvore mijeh iz kojeg pobjegnu vjetrovi kad su već bili nadomak domovine. Vjetrovi ih vrate na Eoliju, ali im Eol ovaj puta ne želi pomoći. Veslajući dolaze do zemlje Lestrigonaca, ljudoždera koji su ih htjeli pojesti. Odisej i njegovi ljudi pokušaju pobjeći, ali Lestrigonci potope 11 lađi, a samo se Odisej na svojoj spasi.

Lađa pristiže na eejski otok, gdje boginja Kirka pretvori Odisejeve ljude u krmke. Dolazi Hermija u obličju mladića i savjetuje Odiseju da uzme travu moly kako ne bi podlegao Kirkinim činima i kako bi spasio svoje ljude. Tako ju je prevario i natjerao da vrati njegove ljude u pravo obličje. Nakon godine dana koju provode na Kirkinom dvoru, Odisej je moli da ga pusti da nastavi svoje putovanje. Ona ga šalje u svijet mrtvih, Had, da razgovara s vračem Tiresijom. On mu govori da mu se Posidon osvećuje jer mu je oslijepio sina, ali da će se sretno vratiti na Itaku, samo ako ne takne stada na otoku boga Helija. U suprotnom će se jedini spasiti, a kad stigne kući tamo će naići na prosce koji rasipaju njegovo bogatstvo. Njih će ubiti, a njega će smrt sustići tek u starijoj dobi.

Odisej se vraća na eejski otok, gdje mu Kirka objašnjava kako će doći kući i s čim će se morati suočiti. Kad stigne na otok sirena, prema Kirkinim uputama, njegova posada stavi vosak u uši da ne čuju pjesmu sirena, a Odiseja čvrsto zavežu. On čuje pjesmu kojom mu sirene obećaju da će opjevati njegove junačke pothvate u Troji, ali uspješno se odupire i prolaze taj otok. Zatim prolaze pored Skile i Haridbe, gdje izgube šestoricu ljudi i dolaze do otoka Sunca, gdje ih prema Kirkinim uputama, čeka najveće zlo. Na Eurilohov nagovor ostaju na otoku kako bi odmorili. U početku se hrane onime što su donijeli na brodu, a kad zaliha ponestane, Euriloh nagovori posadu da zakolju Helijevo stado, što se protivilo Odisejevim zapovijedima. Ali oni pristanu i učine to dok je Odisej spavao. Zeus ih kazni strašnom olujom koju preživi jedino Odisej i on naposljetku stigne na Ogigiju.


 


Tu Odisej završava svoju pripovijest i sutradan kreće na put kući uz feačku posadu koja ga iskrca na obali Itake i vraća se na Sheriju. Posidon se naljuti na njih jer su pomogli njegovu neprijatelju. Nakon što zatraži od Zeusa dopuštenje, osvećuje im se tako što im brod pretvori u hrid pred samom obalom i potopi ga.

Odisej ne prepoznaje da je na Itaci jer ju je Atena okružila maglom, ali ona mu, prerušena u pastira, govori da je zaista u domovini. Otkriva mu tko je ona i savjetuje ga da nikome ne govori tko je, da se vratio i da je vrijeme da se osveti proscima. Govori mu da je Telemah otišao u potragu za vijestima o njemu te mu pomaže da se preruši u prosjaka. Šalje ga da se sakrije u kolibu svinjara Eumeja.

Eumej ga ugošćuje, ali ga ne prepoznaje, nego misli da je Odisej mrtav. Prerušeni Odisej uvjerava ga da je živ i da će ga sigurno opet vidjeti. Atena dolazi Telemahu u san i upozorava ga da se mora vratiti kući, ali da pripazi jer mu prosci pripremaju zasjedu. Savjetuje mu da prvo ode svinjaru Eumeju. Kad stigne tamo, zatekne Eumeja kako priča sa strancem. Eumej odlazi Penelopi javiti vijest da se Telemah vratio, a za to vrijeme Odisej, na Atenin zahtjev, vraća svoj izgled i otkriva Telemahu da je to zaista on. Njih dvojica smišljaju plan kako će se osvetiti proscima. Odisej će doći prerušen u prosjaka kako bi iskoristili iznenađenje prosaca da ih mogu svladati. Telemah se vraća na dvor, ali ne otkriva da zna išta o Odisejevu povratku. Kad se Odisej pojavi prerušen u prosjaka, prosci ga vrijeđaju i tuku.

Penelopa ga pita tko je i odakle je pa mu govori o svojem mužu, kako za njih još uvijek čezne, iako svi žele da izabere jednog od prosaca i uda se. Ispričala mu je i o prevari s tkalačkim stanom koju je izvela kako bi odgodila udaju, sve dok je sluškinje nisu izdale pa je sad prisiljena izabrati jednog od njih. Ne zna kako bi to više odgodila. Iskušava ga jer on tvrdi da poznaje Odiseja, da joj ga opiše u detalje i on to uspješno čini. Govori joj da ne gubi nadu jer je siguran da će se Odisej uskoro vratiti.

Penelopa naredi da mu se operu noge i to učini Euriklija, koja prepozna Odiseja prema ožiljku na nozi, koji je zadobio kao mali u lovu na veprove. I ona obeća da će čuvati njegovu tajnu. Penelopa ispriča Odiseju svoj san u kojem orao zakolje njezine guske, a onda joj ljudskim glasom govori da je on njezin muž, a guske su bile njezini prosci. Ona odlučuje da će izabrati za muža onog prosca koji uspije probiti strijelu kroz dvanaest sjekira, kao što je to znao Odisej. Objavljuje proscima svoju namjeru, ali ni jedan od njih ne uspijeva u zadatku. Odisej s lakoćom odapinje strijelu kroz sjekire, a onda pred svima otkrije tko je on i ubija prosce uz Ateninu pomoć. Njihove duše sad se nalaze u Hadu.

Penelopa, koja nije prisustvovala borbi, saznaje za Odisejev povratak, ali sumnja da je to zaista njezin muž, sve dok ga ne iskuša govoreći mu da je njihov krevet maknut. Odisej joj odgovara da je to nemoguće jer je on izgradio taj krevet od maslinovog panja, oko kojeg je sagrađena kuća. Tad se Penelopa uvjerila da je to zaista Odisej.

Odisej posjećuje oca, koji je ostario od tuge za sinom i ne prepoznaje ga u početku, ali kasnije mu Odisej priča o svojim putovanjima te kako se osvetio proscima. Sad se njihovi roditelji žele osvetiti Odiseju, ali Atena zaustavlja sukob i ponovno uspostavlja mir na Itaku.

Likovi: Odisej, Telemah, Penelopa, Atena, Posidon, Zeus, Eumej, Eurikleja, Nausikaja, Polifem, Kalipsa, Laert, Kirka, Nestor, Menelaj, Helena.

Analiza likova

Odisej – ovaj lik ima brojne odlike: odvažnost, hrabrost, samopouzdanje, lukavost, ustrajnost, snagu i inteligenciju kojem mu pomažu u brojnim situacijama, pogotovo opasnostima u kojima se našao tijekom svojih putovanja. Zbog svoje snalažljivosti i inteligencije, uspijeva nadmudriti Polifema te mu pobjeći. Tijekom njegovih putovanja, pomisao na povratak u domovinu uvijek ga tjera dalje. Ipak, ponekad u njemu prevlada želja za moći i slavom pa podlegne iskušenjima. Odmakom radnje primjećuje se razvoj lika. Nakon određenih pustolovina i dogodovština on postaje oprezniji pa se shodno tome često lažno predstavlja, skrivajući svoj pravi identitet. Na početku, nakon što pobjegne kiklopu, ne odolijeva želji za slavom i moći pa Polifemu na kraju otkriva svoj pravi identitet, a to omogućuje Posidonu da mu se osveti. Kad se vrati na Itaku već je oprezniji te skriva svoj identitet i prerušava se u prosjaka, strpljivo čekajući pravu priliku za osvetom. Nakon ubojstva prosaca, svima otkriva svoj pravi identitet i uspostavlja se mir na Itaci.

Telemah – Odisejev sin koji, u trenutku kad radnja djela počinje, nikada nije upoznao svojeg oca, koji je otišao kad je on bio beba i od tada se nije vratio. Sad je dvadesetogodišnjak, koji ne odustaje od toga da pronađe svojeg oca, vjerujući da je još uvijek živ. U prvim pjevanjima pratimo njegovu potragu za ocem uz pomoć Atene. Osim što želi pronaći oca, želi se riješiti majčinih prosaca koji rastrošno uživaju u onome što je njegov otac stekao. Kasnije se susreće sa svojim ocem i oni zajedno smišljaju plan kako bi se riješili prosaca. Telemah također pokazuje neke od osobina koje posjeduje njegov otac, poput odlučnosti i odvažnosti, iako još uvijek nije sustigao oca u slavi i pothvatima.

Penelopa – simbol vjernosti u djelu jer i nakon dvadeset godina od muževa odlaska, ona mu je i dalje vjerna i čezne za njim. Tri godine je uspijevala izbjeći pritisak prosaca da se ponovno uda, tako što je izvela prevaru s tkalačkim stanom, obećavši proscima da će se udati tek kad završi tkati, ali bi noću uništavala ono što bi preko dana napravila. Kad su prosci to otkrili, prisilili su je da izabere jednog od njih i ona više nije imala izbora niti ideje kako bi ih izbjegla. Naposljetku se dosjeti da će se udati za onoga tko uspije odapeti strijelu kroz dvanaest sjekira, kao što je to mogao učiniti njezin muž. Nitko od prosaca u tome ne uspijeva, osim samog Odiseja. Kad otkrije da se Odisej vratio, u početku je sumnjičava prema njemu te traži da joj otkrije tajnu bračne postelje koju znaju samo njih dvoje. Tek tad je potpuno uvjerena da se Odisej vratio.

Atena – Zeusova kći i boginja mudrosti i rata koja pomaže likovima u djelu u raznim situacijama. Često im se prikazuje prerušena i ne otkriva svoj pravi identitet. Na početku djela ona potiče Telemaha da krene u potragu za vijestima o svojem ocu, a samom Odiseju pomagala je na njegovom putovanju da se snađe u raznim nevoljama. Pomaže i Penelopi, pojavljujući se u njezinim snovima.

Bilješka o piscu

Homer je živio između 900. i 700. godine prije Krista. On je najstariji poznati grčki pjesnik, podrijetlom iz Smirne u Maloj Aziji.

U antici su mu uz autorstvo Ilijade i Odiseje pripisivali još niz kikličkih epova, tzv. homerske himne bogovima, šaljiv spjev “Batra homiomahija” (Boj žaba i miševa), kao i čitav biz drugih djela.

Ne zna se gdje je radio. Njegov se zavičaj može odrediti samo poznatim grčkim distihom: “sedam gradova tvrdi da Homeru su zavičaj: Šmirna, Hios, Kolofon, Haka, Pil, Arg i Atena”. Od svih tih gradova najvjerojatnije je da se rodio u Smirni, a živio na otoku Hiosu. Na tom se otoku kasnije razvilo čitavo pokoljenje raspoda, koji su sebe nazivali homeridima.

Homera prikazuju kao slijepog pjevača koji je krasnaslovio svoje pjesme putujući od mjesta do mjesta, no ni taj podatak se ne može uzeti kao vjerodostojan.