Berlin je smješten na rijekama Spree i Havel na sjeveroistoku Njemačke. Jedna je od 16 njemačkih saveznih zemalja[2], sa svih strana okružen saveznom zemljom Brandenburg.
Savezna pokrajina[uredi VE | uredi]
Danom njemačkog ujedinjenja 3. listopada 1990. godine jedinstveni Berlin postao je jedna od 16 njemačkih saveznih pokrajina i jedna od tri savezne pokrajine koja je ujedno i grad (uz Hamburg i Bremen).
Bivši Zapadni Berlin bio je de facto enklava Zapadne Njemačke unutar Istočne Njemačke i imao je neke ovlasti savezne pokrajine, ali je formalno i vojno ostao pod upravom zapadnih saveznika; SAD-a, Velike Britanije i Francuske, i de jure nije bio dio Zapadne Njemačke. Istočni Berlin je od 1949. do 1990. godine bio glavni grad Istočne Njemačke, što je bilo protivno dogovoru četiriju savezničkih sila.
Berlinom upravlja Senat Berlina koji se sastoji od gradonačelnika i 8 senatora koji imaju zastupnički status. Gradonačelnik je predstavnik države Berlin. Zakonodavnu vlast u gradu-pokrajini vrši Zastupnički dom (Abgeordnetenhaus).
Gradski okruzi[uredi VE | uredi]
Berlin je podijeljen na 12 okruga.
Okrug Broj stanovnika
30. lipnja 2007 Površina
u km² Berlin.svg
Charlottenburg-Wilmersdorf 315.629 64,72
Friedrichshain-Kreuzberg 266.845 20,16
Lichtenberg 257.270 52,29
Marzahn-Hellersdorf 249.617 61,74
Mitte 327.080 39,47
Neukölln 305.794 44,93
Pankow 360.609 103,01
Reinickendorf 241.682 89,46
Spandau 224.100 91,91
Steglitz-Zehlendorf 288.727 102,50
Tempelhof-Schöneberg 331.589 53,09
Treptow-Köpenick 236.400 168,42
Svaki okrug ima vladu (Bezirksamt), koja se sastoji od pet zastupnika i predsjednika okruga.
Povijest[uredi VE | uredi]
Prvi doseljenici[uredi VE | uredi]
Oko 720. godine dva slavenska plemena naselila su berlinsko područje. Haveljani su se naselili kraj rijeke Havel s glavnom naseobinom Brenabor, kasnije nazvanom Brandenburg. Bliže rijeci Spree u današnjem gradskom okrugu Köpenick, naselili su se Šprevani.
Haveljani oko 750. osnovali drugo mjesto pored rijeke Havel, bliže današnjem Berlinu, pod imenom Spandow (današnji Spandau). Spandau i Köpenick, oko 825. zaštićeni zidinama, ostali su glavna naselja u području današnjeg Berlina sve do 11. stoljeća.
Berlin i Kölln[uredi VE | uredi]
Berlin je jedan od najmlađih europskih gradova, osnovan u 12. stoljeću. Grad se isprva sastojao od dva naselja, Berlina i Köllna, na obje strane rijeke Spree u današnjem okrugu Mitte. Kölln se prvi put spominje u dokumentima 28. listopada 1237. godine, a Berlin 1244. Gradsko središte izgorjelo je 1830. godine kada je uništen velik broj spisa iz tadašnjeg vremena.
Dva su naselja 1307. stvorila trgovačku uniju i sudjelovala u Hanzi. Gradovi su ostali odvojeni, ali ujedinjeni sve do 1709. kada su s prigradskim naseljima Friedrichswerder, Dorotheenstadt i Friedrichstadt uključeni u novostvoreni jedinstveni Berlin koji je tada imao 60.000 stanovnika.
Unter den Linden, Sveučilište Humboldt, okrug Mitte, 2003.
Pruska[uredi VE | uredi]
Krunjenjem kneza Fridrika III. za pruskog kralja pod imenom Fridrik I. Berlin je dobio status glavnog grada Pruske. Značaj Berlina rastao je jačanjem Pruske koja je postala europska sila.
Weimarska Republika i Treći Reich[uredi VE | uredi]
Broj stanovnika Berlina naglo je porastao tijekom 19. stoljeća, osobito kada je postao prijestolnica Njemačkog Carstva (1871.). Berlin je ostao glavnim gradom Njemačke i u doba Weimarske Republike (1919. – 1933.) te nakon dolaska Nacista na vlast.
Nacistički diktator Adolf Hitler smatrao je Berlin inferiornim u odnosu na druge velike europske prijestolnice i imao je velike planove za njegovu preobrazbu. Uz zgradu Reichstaga planirana je izgradnja Velike dvorane za 170.000 ljudi koja je trebala biti visoka 250 m i sedam puta veća od Bazilike sv. Petra u Rimu. Planirana je i Avenija pobjede široka 120 metara i dugačka 56 km na kojoj se trebao izgraditi i novi željeznički kolodvor, a pored njega i velika zračna luka. Danas je iz nacističkog razdoblja u Berlinu preostalo samo nekoliko građevina: zračna luka Tempelhof, zgrada Ministarstva zrakoplovstva (danas Ministarstvo financija), Olimpijski stadion i ulična rasvjeta na nekoliko mjesta u gradu. Hitlerov ured kancelara uništile su sovjetske trupe, a ostac
i su poslužili u izgradnji sovjetskog memorijalnog centra u Treptovskom parku.
Podijeljeni grad[uredi VE | uredi]
Pred kraj Drugog svjetskog rata, Berlin je bio uništen 70% zahvaljujući savezničkim radarima i uličnim borbama. Zbog toga nazvan je „Vremenskom nulom“ što je značilo novi početak za grad. Berlin je podjeljen u četiri zone od strane Saveznika, Londonskim protokolom (1944.) Četiri zone su nadzirali: SAD, Velika Britanija, Francuska i SSSR.
Berlinski sovjetski sektor, Istočni Berlin, je postao glavni grad Istočne Njemačke, koja je formirana iz Sovjetske okupacijske zone u listopadu 1949. Zapadna Njemačka je osnovana 23. lipnja 1949. iz američkih, britanskih, i francuskih zona, glavni grad je bio u Bonnu. 13. kolovoza 1961. napravljen je Berlinski zid, razdvojivši Zapadni Berlin od Istočnog i ostatka Njemačke.
Šezdesetih godina dvadesetog stoljeća, Berlin je bio centar europskih studentskih prosvjeda.
Ponovno ujedinjenje[uredi VE | uredi]
Berlinski zid je pao 9. studenog 1989. Tijekom ponovnog ujedinjenja Njemačke 3. listopada 1990., zid je skoro potpuno srušen. Ostali su mali dijelovi, koji najviše služe kao podsjetnici i turističke atrakcije. Njemački Bundestag je u lipnju 1991. izglasao odluku da se glavni grad Njemačke Bonn, preseli u Berlin. Berlin je ponovo postao glavni grad Njemačke. Ministarstva i vladina administracija preselili su se u Berlin 1997./1998.
Turističke atrakcije[uredi VE | uredi]
Potsdamer Platz
Povijesne građevine u centru grada[uredi VE | uredi]
Brandenburška vrata (lipanj 2003.)
Reichstag (ljeto 2000.)
Vidikovci[uredi VE | uredi]
Berlinski televizijski toranj - visok 368 metara, sagrađen 1969. blizu Alexanderplatz-a. S njegovog vidikovca, s visine od 204 metra, može se vidjeti cijeli grad.
Obrazovanje i znanost[uredi VE | uredi]
Sveučilišta[uredi VE | uredi]
Slobodno berlinsko sveučilište [2]
Humboldtovo sveučilište Berlin [3]
Tehničko sveučilište u Berlinu [4]
Charité [5] (Medicinski fakultet)
Sveučilište umjetnosti [6]
Sveučilišta primjenjenih znanosti[uredi VE | uredi]
Viša škola Alice-Salomon/ za socijalni rad i pedagogiju [7]
Viša evangelička škola [8]
Viša katolička škola [9]
Viša tehnička i ekonomska škola [10]
Viša škola ekonomskih znanosti [11]
Viša glazbena škola Hanns Eisler [12]
Viša tehnička škola [13]
Zoološki vrtovi[uredi VE | uredi]
Zoologischer Garten Berlin – Berlinski zoološki vrt, berlinski najstariji zoološki vrt u centru grada
Tierpark Friedrichsfelde – , osnovan od strane DDR u parku povijesnog zamka u Istočnom Berlinu.
Znamenitosti i simboli[uredi VE | uredi]
Dvorac Babelsberg u Berlinu
Muzejski otok u Berlinu
Stambena naselja berlinske moderne
Njemačka opera
Berliner Bär (Berlinski medvjed)
Brandenburška vrata, Reichstag i Siegessäule su najpoznatiji simboli Berlina i građevine poznate širom svijeta. A simbol Berlina kojeg vole svi Berlinčani je i Berliner Bär (berlinski medvjed).
UNESCOvi spomenici u Berlinu su Muzejski otok, Dvorci i parkovi u Berlinu i Stambena naselja berlinske moderne.
Kultura[uredi VE | uredi]
Muzeji[uredi VE | uredi]
Muzejski otok čini pet muzeja: Stari muzej, Novi muzej, Pergamski muzej, Bode muzej i Stara nacionalna galerija
Njemački muzej tehnologije u Kreuzbergu
Muzej pošte i telekomunikacija
Nova nacionalna galerija, s jednim od posljednjih djela Ludwiga Mies van der Rohea
Stara nacionalna galerija, 19. stoljeće – slike i skulpture [14]
Židovski muzej u Berlinu
Hamburški kolodvor
Muzej europske kulture
Berlinska državna galerija [15]
Muzej Bauhaus [16]
Muzej Bröhan [17]
Njemački muzejGuggenheim [18]
Njemački muzej filma [19] itd.
DDR muzej [20]
Stasimuseum Berlin [21]
Kazališta[uredi VE | uredi]
Schaubühne [22]
Narodna pozornica [23]
Njemačko kazalište [24]
Berlinski ansambl [25]
Kazalište Zapada [26]
Grips-Theater]]
Kazalište na Potsdamskom trgu [27]
Kazalište Maxima Gorkog [28]
Renesansno kazalište
Opere[uredi VE | uredi]
Njemačka opera
Državna opera Pod lipama (Unter den Linden)
Komische Oper
Klubovi[uredi VE | uredi]
2BE Club
Arena
Bastard (Prater)
Berghain - sluzbeno najbolji klub na svijetu [29]
Big Eden
Icon
K-17 K17.de
Kalkscheune kalkscheune.de
Kato
Kinzo
Knaack Club knaack-berlin.de
Magnet magnet-club.de
Maria am Ostbahnhof clubmaria.de
Matrix
Polar.tv
Sage Club sage-club.de
SO36
Soda Club at Kulturbrauerei
Steinhaus steinhaus-berlin.de
Sternradio
Tresor
Watergate water-gate.de
WMF (Café Moskau) wmfclub.de
90°
Jezik[uredi VE | uredi]
Izvorno se u Berlinu govorio istočni donjonjemački. On je u gradu izumro kao pisani jezik u 16. stoljeću te kasnije i kao govorni jezik. Sadašnji berlinski njemački jest dio berlinsko-branderburške skupine unutar srednjonjemačkih jezika.
Promet[uredi VE | uredi]
Javni gradski promet[uredi VE | uredi]
U-Bahn – (pretežno) podzemna željeznica
S-Bahn - (pretežno) nadzemna željeznica
Tram/Straßenbahn, tramvajski sistem. Naročito rasprostranjen u istočnom dijelu
Autobusni promet
Trajekti
U sva prijevozna sredstva javnog gradskog prometa se može ući jednom kartom
Željeznički kolodvori[uredi VE | uredi]
Berlinski glavni kolodvor
kolodvor Berlin-Charlottenburg
Kolodvor ZOO (Berlin Zoologischer Garten)
kolodvor Berlin-Friedrichstraße
kolodvor Berlin-Alexanderplatz
Istočni kolodvor
kolodvor Westkreuz
kolodvor Ostkreuz
kolodvor Spandau
kolodvor Schönefeld
Zračne luke[uredi VE | uredi]
Schönefeld međunarodna zračna luka (SXF), biti će proširena i preimenovana u Berlin Brandenburg međunarodna zračna luka (BBI) 2011. godine
Tegel međunarodna zračna luka (TXL), biti će zatvorena kad se BBI stavi u funkciju (2011. godine)
Tempelhof međunarodni zračna luka (THF) zatvorena je 2008. godine
Luke[uredi VE | uredi]
Westhafen (Zapadna luka) – najveća luka u Berlinu 173.000 četvornih metara, za pšenicu i teška dobra.
Südhafen (Južna luka) – površine od oko 103.000 metara četvornih, za pšenicu i teška dobra.
Berlin Osthafen (Istočna luka) – površine 57.500 metara četvornih, i dalje u upotrebi, ali je dio pod rekonstrukcijom.
Hafen Berlin Neukölln (Luka Neukölln) – sa samo 19.000 metara kvadratnih, najmanja luka, za građevinske materijale.
Organizacije Športskih manifestacija[uredi VE | uredi]
Berlin je bio domaćin Ljetnih Olimpijskih igara 1936. godine.
Berlin je bio domaćin Svjetskog prvenstva u vodenim sportovima 1978.
Berlin je sudjelovao u organizaciji Svjetskog prventstva u nogometu 2006.
Berlin je 2009. bio domaćin Svjetskog prvenstva u atletici
Kultura[uredi VE | uredi]
Festival hrvatske glazbe u Berlinu, stvoren prema modelu Festivalu hrvatske glazbe u Beču[
Poznate osobe[uredi VE | uredi]
Konrad Zuse- njemački inženjer i pionir u polju računarstva.
Alexander von Humboldt-njemački prirodoslovac i istraživač
Marlene Dietrich-glumica i pjevačica
Ludwig Tieck-njemački književnik
Karl Bleibtreu-njemački književnik
Vilim II., njemački car
Paul von Heyse-književnik
