Bertolt Brecht (1898. – 1956.) njemački je pripovjedač

Drama “Majka Courage i njezina djeca” napisana je u 12 scena ili dijelova koji su označeni brojkama, no međusobno su slabo povezani. Što se tiče teme, radnja je povezana s romanom Hansa Jakoba Grimmelshausena “Pustolov Simplicissimus” u kojem je opisan Tridesetogodišnji rat protestanata i katolika koji je bio počeo u 17. stoljeću.

Drama je napisana 1939. godine, a izvedena je 1941. godine prvi put u Zurichu. Ne radi se o tipičnoj drami jer ne postoji određena dramska radnja niti scenska struktura, a kroz pjesme se pojavljuje i opis likova i situacija u drami.

U drami se prikazuje tragična sudbina majke i njezine djece, različiti stavovi o tome koliko rat može biti koristan te se cijelo vrijeme pokušava podići razina gledateljeve ili čitateljeve svijesti oko žrtava rata te kako se rat mora osuditi jer se njime ne može riješiti niti jedan problem.

Kratak sadržaj

Radnja drame smještena je za vrijeme Tridesetogodišnjeg rata, i to između 1624. i 1636. godine. Anna Fierling koja se naziva Majka Courage i njezina djeca putuju sa švedskom vojskom za vrijeme rata, vodeći kantinu. Anna je nadimak Majka Courage (Hrabrost) dobila iz razloga što ne odustaje od putovanja sljedeći vojsku sa svojom pokrentnom kantinom i svojom djecom za vrijeme rata i to za vrijeme najjačih napada.

Majka je troje djece te svo troje ima različite očeve, karaktere i naravi. Nijema kćer imenom Kattrin Haupt te sinovi Švicarko Fejoš i Eiliff Nojocki sa svojom majkom prate vojsku i žive od rata.

Radnja prve scene događa se u proljeće 1624. godine malo prije napada vojskovođe Oxenstjerna na državu Poljsku. U toj prvoj sceni Vrbovnik pokušava nagovoriti sinove Majke Courage da pristupe vojsci. No, tome se izričito protivi Majka Courage koja nikako ne želi da njezini sinovi sudjeluju u vojsci. Ona smisao rata vidi jedino u tome što je on koristan jer živi od njega, ali nikako ne želi svoje sinove dati u vojsku.

Ali kada se majka Courage upusti u poslove trgovine i prodaje naredniku srebrnu kopču, ona zaboravlja na svoju djecu te Vrbovnik odvodi njezinog sina Eliffa u vojsku.

U drugoj sceni radnja se odvija u Poljskoj i to za vrijeme 1625. i 1626. godine. Sin Majke Courafe, Eliff, odlikovan je u vojsci jer je zaplijenio stoku neprijateljskih seljaka. Za vrijeme odlikovanja dogodi se i susret majke i sina te njih dvoje slaveći njegovu pobjedu plešu do zore.

No, ubrzo počinju nedaće za ovu obitelj. Majka Courage i njezina kćer Kattrin i sin Švicarko, ubrzo padaju u ruke neprijatelja te bivaju zarobljeni. S njima je zarobljena i prostitutka koja živi od posla s vojnicima, Yvette Poitier.

Majka Courage uz pomoć kuhara koji je jako prisan s Yvette, pokušava pobjeći. Ona se preruši u kapelana, a njezina kćer Kattrin uzima odjeću od Yvette. Švicarko ne želi biti izdajnik pa pokušava spasiti blagajnu i tada bude uhvaćen i osuđen na smrt.

Kada majka Courage to saznaje, ona ga pokuša otkupiti te se cjenka s pukovnikom oko iznosa, a u isto vrijeme ga zavodi te na isto nagovara i Yvette.

Ipak, u trećoj sceni se događa Švicarkovo smaknuće koje je najavljeno zvukom bubnjeva te iznose mrtvo tijelo pred Majku Courage i Kattrin koje se tada prave da ga ne poznaju kako se ne bi odale pred neprijateljskom vojskom.

Konformistička filozofija života Majke Courage najbolje je opisana u četvrtoj sceni gdje se događa susret Majke Courage i mladog vojnika koji se bori protiv nepravde.

Majka Courage dalje prati vojsku, a nakon što vojska generala Tillyja pobjeđuje pored Magdeburga i da se naslutiti primirje, Majka Courage je zabrinuta hoće li se njezin izvor prihoda s krajem rata smanjiti. No, u tome je umiruje kapetan koji joj govori da su male mogućnosti za to pošto papa, carevi i kraljevi uvijek izazivaju nove ratove te ne postoji vrijeme kada je trajni mir moguć.

Majka Courage odluči nabaviti novu pošiljku robe te po nju šalje Kattrin. Nju napadaju vojnici i ozljeđuju joj lice. Time je njezino lice trajno nagrđeno i pošto je Kattrin bila zanijela u djetinjstvo također za vrijeme rata, njezine šanse za udaju su male.

Majka Courage je tako u ratu izgubila na neki način svu svoju djecu. Oba sina, a sada i Kattrin koja je osuđena na ovaj jadan život.

Rat polako završava, vrati se kuhar koji se udvarao Majci Courage, Yvette koja je sada udana za pukovnika te Eiliff kojeg vrlo brzo nakon toga uhvate, optužuju za pljačku i pogubljuju.


 


Počinje novi rat, a Majka Courage odluči ponovo sa svojom kantinom ići za vojskom. Prate je kuhar i kćer Kattrin. No, nakon nekog vremena kuhar se zasitio ovakvog načina života i lutanja te se želi skrasiti. Njegova želja je da se oženi s Majkom Courage, ali ona ga odbije zbog kćeri Kattrin koja se nalazi u lošem stanju. Kattrin je slaba i psihički slomljena. Ali Kattrin i dalje gura kantinu i putuje za vojskom.

Ispred grada Hallea vojska je u pripremi noćnog napada. Kattrin se u to vrijeme uspne na sami krov jedne seoske zgrade te bubnjevima odluči upozoriti stanovništvo na skori napad. Vojnici joj cijelo vrijeme prijete ne bi li se utišala, no ona ne odustaje od bubnjanja. Sve dok se ne dogodi da vojnici u nju ispale metak.

U predzadnjoj sceni Majka Courage plače za Kattrin, tužno joj pjevajući uspavanke. Odlazi dalje za vojskom.

U 12. sceni na samom kraju knjige, Majka Courage s mrtvim tijelom svoje kćeri odlazi gurajući kola kantine posve sama.

Vrijeme radnje: vrijeme Tridesetogodišnjeg rata (1624.- 1636.)

Mjesto radnje: Europa (uglavnom gradovi današnje Njemačke)

Likovi: Majka Courage i njezina djeca (kćer Kattrin Haupt te sinovi Švicarko Fejoš i Eiliff Nojocki), pukovnik, kuhar, Yvette, vojnici

Analiza likova

Majka Courage (Anna Fierling) – glavni lik u drami. Sitna trgovkinja koja vjeruje da može živjeti od rata bez da plati danak. Okoristila se ratom tako što je zarađivala na teret njega što nije moralno, a s druge strane svoju je djecu htjela poštedjeti od rata. Samo je jednom proklela rat, i to na trenutak. S druge strane ona je i dalje nastavila od njega živjeti. Uporna, agresivna, bezosjećajna. Na kraju joj sva djeca poginu i to svaki zbog jedne svoje vrline. Elif je poginuo radi hrabrosti, Švicarko zbog poštenja, a Kattrin zbog velikog majčinog suosjećanja. S umiranje njezine djece, umre i dio po dio njezine ljudskosti. Majčinstvo je jedina crta njezine ljudskosti.

Bilješka o autoru

Bertolt Brecht (1898. – 1956.) njemački je pripovjedač, dramatičar, pjesnik, redatelj i teoretičar koji je pokrenuo i “epski teatar”.

Rođen je u građanskoj obitelji u gradu Augsburgu te je studirao medicinu i znanost. No, ljubav prema teatru je prevagnula. S dramskim radom započinje 1922. godine kada objavljuje “Bubnjevi u noći” i “Baal”.

Ubrzo nakon toga odlazi u Berlin gdje započinje s epskim teatrom.

Njegova poznata “Opera za tri groša” izvedena je u svim poznatim teatrima diljem svijeta,  a neki od njih su Moskva, New York i Pariz.

1933. godine Brecht je emigrirao u Dansku, a nakon toga kratko još boravi u Švedskoj i Finskoj. 1941. godine odluči napustiti Europu i preseliti se u Ameriku.

U Berlin se vratio tek nakon rata 1949. godine kada je i osnovao Berliner Ensamble kazalište.

Njegova najpoznatija dijela su: “Bespuće velegrada”, ” Život Eduarda II engleskoga”, “Momak u stroju”, “Kaznena mjera”, “Iznimka i pravilo”, “Prosjački roman”, “Duhovna poduka”, “Prosječka opera”.